JEZIČNE TEŠKOĆE
Većina djece slijedi sličan put jezičnog razvoja. Jezične vještine pojavljuju se u određenim rasponima. Raznolikost u usvajanju je pod utjecajem dječjih stilova, temperamenta i osobnosti. Upravo zbog toga, iako se kod većine djece jezično-govorni razvoj odvija sličnim putem, postoje različitosti. Također, na usvajanje jezika utječu i drugi čimbenici, neovisni od djeteta. To su kulturalno i jezično podrijetlo.
Začuđujuće je kako malo dijete bez posebnog poučavanja, samo slušajući govor okoline, usvaja gramatička pravila i oblikuje jezičnu razinu svog govornog izražavanja. Kako i koliko je jezik po svojim sastavnicama zapravo vrlo složen, uvjerit će se kroz školovanje kada bude osvijestilo pravila koja je nesvjesno usvojilo.
Uoče li se neka zaostajanja ili odstupanja u jezično-govornom razvoju djeteta možemo razlikovati nekoliko vrsta teškoća: usporen jezično-govorni razvoj ili nedovoljno razvijen govor (ovisno o dobi djeteta), nerazvijen govor, posebne jezične teškoće.
Usporen jezično-govorni razvoj i nedovoljno razvijen govor
Svako je dijete jedinstveno i ima vlastiti individualni tempo razvoja. Poznato je da neka djeca progovore kasnije od svojih vršnjaka i razvoj jezika i govora se kod njih odvija dosta sporo, ali na isti način (djeca prolaze iste faze) kao i ostala djeca. Ukoliko je riječ o zaostajanju u ranom jezično-govornom razvoju djeteta u dobi do četvrte godine života govorimo o usporenom jezično-govornom razvoju. Ako dijete ima teškoće i nakon četvrte godine govorimo o nedovoljno razvijenom govoru.
Kakrakteristike djece s ovim teškoćama su:
- progovara kasnije od vršnjaka
- govori manje od vršnjaka i koristi se ograničenim brojem riječi
- koristi kraće i jednostavnije rečenice od vršnjaka (nedostaju veznici, pomoćni glagoli, prijedlozi)
- agramatični iskazi
- neuobičajen redoslijed riječi u rečenici
- ispušta/zamjenjuje slogove u riječima (pr. polkopac umjesto poklopac)
- mnoštvo sustavnih i nesustavnih pogrešaka, te je govor teže razumljiv
- teškoće u razumijevanju pitanja ili naloga.
Nerazvijen govor
To je najteži oblik poremećaja jezično-govornog razvoja koji podrazumijeva odsutstvo govora ili jako oskudno izražavanje (ponekad može biti samo jedna riječ). U nekim slučajevima dijete može imati gestu, naznake želje za komunikacijom uz otežano sporazumijevanje s okolinom, pa i oskudnim razumijevanjem. U najtežim slučajevima dijete uopće ne govori i ne razumije tuđi govor.
Posebne jezične teškoće (PJT)
Odnose se na djecu čije su jezične sposobnosti oskudnije o odnosu na dob i njegove neverbalne sposobnosti, a nepoznatog su uzroka.
Karakteristike PJT su:
- dijete progovara kasnije
- usporen jezični razvoj
- siromašniji rječnik
- nepravilan poredak riječi u rečenici, agramatičnost (nedostatak funkcionalnih riječi- veznici, zamjenice, prijedlozi)
- prosječne opće intelektualne sposobnosti
- ne postoji nikakvo organsko oštećenje ii oštećenje sluha.
PJT mogu biti povezane s pojavom disleksije u školskom periodu. Teškoće u bilo kojem aspektu jezičnog razvoja mogu se odraziti na proces čitanja i pisanja.
Mnogo je čimbenika koji se isprepliću i uzrokuju kasnije progovaranje djeteta, odnosno poremećaj u jezično-govornom razvoju.
Kako bi dijete nesmetano moglo usvajati jezik i ovladati govorom neophodno je postojanje uredne organske osnove za jezično-govorni razvoj. To obuhvaća:
- uredan sluh, sposobnost zahvaćanja zvukova i njihova razlikovanja
- uredne motoričke sposobnosti
- određeni stupanj intelektualnog razvoja
- uredan razvoj viših kognitivnih vještina (pažnja, percepcija, pamćenje)
- uredne psihosocijalne sposobnosti.
Teškoće u bilo kojem od ovih segmenata mogu uzrokovati teškoće/zaostajanje u jezično-govornom razvoju. Jednako tako važna je i poticajna okolina. Socijalno deprivacijska sredina može negativno utjecati na jezično-govorni razvoj.
Posebnu pažnju treba obratiti na :
- neurorizičnu djecu (rođena prije termina, vrlo niske porođajne težine, traumatičan porod, nizak Apgar…)
- djecu s drugim teškoćama u razvoju
- djecu u čijoj obitelji postoji sklonost za razvoj jezično- govornih teškoća (genetika)
jer kod njih postoji veći rizik za poremećaj jezično-govornog razvoja.