Autorica: Silvija Dugorepec, psihologinja

Kako učiti?
Kreni polako i planirano, odredi točno koliko čega imaš za naučiti, te koliko vremena imaš na raspolaganju. Pazi da to ne bude neostvariv cilj (npr. učenje 6 sati na dan, posebno ako si do sada učio/la pola sata dnevno).
Potrudi se da za vrijeme učenja zaista misliš na ono što učiš! Ako se koncentriraš na gradivo, brže ćeš ga zapamtiti i samim time ćeš prije biti gotov/a s učenjem i imati ćeš više vremena za druge aktivnosti.
Ponekad možda stvarno nemaš motivacije za učenje ili te možda muči neki problem. Tada ništa nećeš postići ako sjediš za knjigom, a zapravo razmišljaš o nečemu drugom. Ako se baš nikako ne možeš usredotočiti na učenje, zabavi se nekom drugom aktivnošću – nazovi prijatelja/icu i sl. Kada završiš s tim, pokušaj se ponovno vratiti učenju!

Na što bi trebalo obratiti pažnju kod učenja?

Evo nekoliko savjeta kako si olakšati učenje:

• Ako je moguće uči uvijek na istom mjestu.
• Ukloni s radnog stola sve što bi ti moglo smanjiti koncentraciju (npr. igračke, časopise).
• Prije učenja prozrači prostoriju.
• Neka u sobi ne bude niti prevruće, niti prehladno.
• Kad učiš nemoj istovremeno slušati radio, gledati televiziju, igrati igrice na kompjuteru ili mobitelu.
• Pokušaj učiti redovito. Što se više gradiva skupilo, to ga je teže naučiti. Velika količina gradiva izaziva napetost, umor i rastresenost.
• Gradivo se lakše zapamti ako ga učimo u više navrata kraće vrijeme nego dugotrajnim učenjem odjednom.
• Napravi dnevni plan učenja (što ćeš učiti, kojim redoslijedom i koliko dugo).
• Između učenja dvaju gradiva napravi pauzu (oko 20 minuta).

• Izbjegavaj učiti slično gradivo jedno iza drugoga (npr. pogrešno je najprije učiti riječi iz engleskog, a onda riječi iz talijanskog jezika) jer bi se gradivo moglo pomiješati.
• Preporuča se napraviti i tjedni raspored učenja.
• Uči aktivno, a ne pasivno. Gradivo nije dovoljno samo pročitati već ga treba i prepričati vlastitim riječima.
• Nakon učenja ispitaj samog sebe (izradi vlastiti test, odgovori na pitanja nakon odlomka) ili zamoli nekog da te ispita.
• Najveći gubitak informacija je neposredno nakon učenja, prvih nekoliko sati i dana. Zato u tom periodu treba češće ponavljati gradivo.

• Nemoj učiti napamet, tj. bez razumijevanja. Gradivo nastoj učiniti što smislenijim, povezuj novo gradivo sa starim.
• Ako ti je neko gradivo nejasno, zamoli učitelja da ga ponovno objasni.
• Nepoznate pojmove potraži u rječniku, enciklopediji ili na internetu.
• Izrađuj mentalne mape.

• Koristi mnemotehnike (npr. od niza riječi koje moraš zapamtiti uzmi prva slova i izmisli novu riječ). Primjer: Voda u kiselinu ne, možemo lakše zapamtiti kao VUK ne!
• Važna stvar za uspješno učenje je sposobnost odvajanja bitnih od nebitnih informacija. Ako pri učenju preopteretimo naše pamćenje nevažnim informacijama, teško ćemo zapamtiti ono bitno.
• Kad učiš podcrtaj najvažnije pojmove i rečenice.

• Izradi vlastite bilješke, tj. ispiši pojmove koji su važni. Na taj način organiziraš i sistematiziraš gradivo. To zahtijeva više napora i vremena, ali povećava uspjeh u učenju.
• Za svako uspješno učenje, tj. ispunjenje plana, nagradi se malim nagradama

SRETNO!!!

… i ne zaboravi …

 „Ne učimo za školu, nego za život.” (Seneka)

(Radionica „Kako učiti“ održana za članove/ice Dječjega gradskog vijeća Društva „Naša djeca“ Zabok)