Jezične teškoće

JEZIČNE TEŠKOĆE

Većina djece slijedi sličan put jezičnog razvoja. Jezične vještine pojavljuju se u određenim rasponima. Raznolikost u usvajanju je pod utjecajem dječjih stilova, temperamenta i osobnosti. Upravo zbog toga, iako se kod većine djece jezično-govorni razvoj odvija sličnim putem, postoje različitosti. Također, na usvajanje jezika utječu i drugi čimbenici, neovisni od djeteta. To su kulturalno i jezično podrijetlo.
Začuđujuće je kako malo dijete bez posebnog poučavanja, samo slušajući govor okoline, usvaja gramatička pravila i oblikuje jezičnu razinu svog govornog izražavanja. Kako i koliko je jezik po svojim sastavnicama  zapravo vrlo složen, uvjerit će se kroz školovanje kada bude osvijestilo pravila koja je nesvjesno usvojilo.

Uoče li se neka zaostajanja ili odstupanja u jezično-govornom razvoju djeteta možemo razlikovati nekoliko vrsta teškoća: usporen jezično-govorni razvoj ili nedovoljno razvijen govor (ovisno o dobi djeteta), nerazvijen govor, posebne jezične teškoće.

Usporen jezično-govorni razvoj i nedovoljno razvijen govor
Svako je dijete jedinstveno i ima vlastiti individualni tempo razvoja. Poznato je da neka djeca progovore kasnije od svojih vršnjaka i razvoj jezika i govora se kod njih odvija dosta sporo, ali na isti način (djeca prolaze iste faze) kao i ostala djeca. Ukoliko je riječ o zaostajanju u ranom jezično-govornom razvoju djeteta u dobi do četvrte godine života govorimo o usporenom jezično-govornom razvoju. Ako dijete ima teškoće i nakon četvrte godine govorimo o nedovoljno razvijenom govoru.

Kakrakteristike djece s ovim teškoćama su:

  • progovara kasnije od vršnjaka
  • govori manje od vršnjaka i koristi se ograničenim brojem riječi
  • koristi kraće i jednostavnije rečenice od vršnjaka (nedostaju veznici, pomoćni glagoli, prijedlozi)
  • agramatični iskazi
  • neuobičajen redoslijed riječi u rečenici
  • ispušta/zamjenjuje slogove u riječima (pr. polkopac umjesto poklopac)
  • mnoštvo sustavnih i nesustavnih pogrešaka, te je govor teže razumljiv
  • teškoće u razumijevanju pitanja ili naloga.

Nerazvijen govor
To je najteži oblik poremećaja jezično-govornog razvoja koji podrazumijeva odsutstvo govora ili jako oskudno  izražavanje (ponekad može biti samo jedna riječ). U nekim slučajevima dijete može imati gestu, naznake želje za komunikacijom uz otežano sporazumijevanje s okolinom, pa i oskudnim razumijevanjem. U najtežim slučajevima dijete uopće ne govori i ne razumije tuđi govor.

Posebne jezične teškoće (PJT)
Odnose se na djecu čije su jezične sposobnosti oskudnije o odnosu na dob i njegove neverbalne sposobnosti, a nepoznatog su uzroka.

Karakteristike PJT su:

  • dijete progovara kasnije
  • usporen jezični razvoj
  • siromašniji rječnik
  • nepravilan poredak riječi u rečenici, agramatičnost (nedostatak funkcionalnih riječi- veznici, zamjenice, prijedlozi)
  • prosječne opće intelektualne sposobnosti
  • ne postoji nikakvo organsko oštećenje ii oštećenje sluha.

PJT mogu biti povezane s pojavom disleksije u školskom periodu. Teškoće u bilo kojem aspektu jezičnog razvoja mogu se odraziti na proces čitanja i pisanja.

Mnogo je čimbenika koji se isprepliću i uzrokuju kasnije progovaranje djeteta, odnosno poremećaj u jezično-govornom razvoju.
Kako bi dijete nesmetano moglo usvajati jezik i ovladati govorom neophodno je postojanje uredne organske osnove za jezično-govorni razvoj. To obuhvaća:

  • uredan sluh, sposobnost zahvaćanja zvukova i njihova razlikovanja
  • uredne motoričke sposobnosti
  • određeni stupanj intelektualnog razvoja
  • uredan razvoj viših kognitivnih vještina (pažnja, percepcija, pamćenje)
  • uredne psihosocijalne sposobnosti.

Teškoće u bilo kojem od ovih segmenata mogu uzrokovati teškoće/zaostajanje u jezično-govornom razvoju. Jednako tako važna je i poticajna okolina. Socijalno deprivacijska sredina može negativno utjecati na jezično-govorni razvoj.

Posebnu pažnju treba obratiti  na :

  • neurorizičnu djecu (rođena prije termina, vrlo niske porođajne težine, traumatičan porod, nizak Apgar…)
  • djecu s drugim teškoćama u razvoju
  • djecu u čijoj obitelji postoji sklonost za razvoj jezično- govornih teškoća (genetika)
    jer kod njih postoji veći rizik za poremećaj jezično-govornog razvoja.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *